Merkur | Venera | Zemlja | Mars | Jupiter | Saturn | Uran | Neptun

Planeta ili planet (grčki planetes = lutalica) je nebesko tijelo znatne mase koja orbitira oko zvijezde i ne proizvodi nikakvu energiju vlastitom nuklearnom fuzijom. Sve do 1990-ih samo je devet planeta bilo poznato (sve u našem solarnom sistemu), dok ih je od 3. novembra 2003. godine otkriveno 133, a koje su uključivale i novootkrivene planete izvan Sunčevog sistema poznate kao ekstrasolarne planete ili jednostavno "egzoplanete". Osim Zemlje, sve planete u Sunčevom sistemu dobili su imena po rimskim bogovima.

Osam planeta našeg Sunčevog sistema su (redom po udaljenosti od Sunca): Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Merkur je osma po veličini planeta. Od Sunca je udaljen 57 miliona kilometara te oko njega obiđe za 88 dana, puno brže nego Zemlja, a oko svoje ose za 55,7 dana. Temperature na površini se kreću od +430 °C po danu do -170 °C noću. Nema satelita. Merkur ima prilično veliko jezgro što može biti posledica udara nekog tela u Merkur koji mu je u sudaru „oduvao“ gornje slojeve površine.

Venera je planet kojem je atmosfera sastavljena od 96% ugljičnog dioksida što je posljedica velikog efekta staklenika. Venera ima dva druga naziva, Večernjača i zvijezda Danica. Promjer joj je 12.100 km, po čemu je jako slična Zemlji. Od Sunca je udaljena 108,2 mil. km, a oko njega obiđe za 224,7 dana. Venera je najvrući planet s 480 °C. Iako je udaljenija od Sunca nego Merkur, ona zbog velikog efekta staklenika ima višu temperaturu. Preko 85% površine je prekriveno vulkanima, a površinom joj teče tekuća lava te, kao ni Merkur, nema satelita. Veneru je posjetilo 26 letjelica: Venera 1, Mariner 2, Zond 1, Venera 2-8, Mariner 10, Venera 9, Venera 10, Pioneer Venus 1, 2, Venera 11-16, Vega 1, 2, Galileo i Magellan.

Zemlja je jedini planet na kojem postoji život, a atmosfera bogata kisikom omogućuje stvaranje života. Od Sunca je udaljena 149,6 mil.km. Prosječna temeperatura je +14 °C, a promjer joj je 12756 km. Jedna godina joj traje 365,26 dana. Zemlja ima jedan prirodni satelit koji se zove Mjesec. Star je oko 4430 milijuna godina, a promjer mu je 3476 km, a na noćnom nebu je najsvjetliji objekt. Mare Orientale, najveći krater na Mjesecu, ima promjer od 965 km i ne vidi se sa Zemlje. Mjesec se na godinu od Zemlje udalji 5 cm, a jedan okret oko osi usklađen je s vremenom potrebnim da se okrene oko Zemlje.

Mars je planet upola manji od Zemlje. Promjer mu je 6800 km. Dan je gotovo iste duljine, ali za obilazak oko Sunca mu treba 686 dana. Od Sunca je udaljen 227,9 mil.km a prosječna temperatura na površini je -50 °C. Mars ima dva satelita, Fobos i Deimos, dva asteroida koja su se previše približila Marsu te ih je on zarobio svojom gravitacijom. Oba su nepravilna oblika. Vallis Marineris je neobičan krater koji se proteže skoro nešto više od polovice Marsa. Na Marsu trenutno rade roveri Spirit i Opportunity koji su svoju misiju završili, a rade više od 1,5 godinu.

Jupiter je planet s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina. Masa mu je 318,4 puta veća od Zemljine, a gustoća mu je samo oko 1/4 gustoće Zemlje. Velik dio volumena tvori vodik, koji zbog velike mase i gravitacije Jupiter nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,6 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Prema astronomskim ispitivanjima, podatcima te prema teorijskoj obradbi, Jupiter se sastoji od razmjerno malene silikatne jezgre, okružene dvama slojevima tekućega vodika; donji sloj, pod većim tlakom, ima metalna svojstva, to jest vodikovi su elektroni u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj tekući vodik u molekularnom stanju (H2). Iznad površine nalazi se atmosfera debljine oko 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, metana, helija, amonijaka, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi (vodikov sulfid, različiti organski spojevi, kompleksni anorganski polimeri).

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu. Udaljen je 9,54 AJ odnosno 1 429 400 000 km od Sunca, promjera 120 536 km (na ekvatoru) i masu 5,68 × 1026 kg. Saturn je po volumenu i masi drugi planet nakon Jupitera. Uz Jupiter, Uran i Neptun pripada skupini plinovitih divova, planeta vanjskog dijela Sunčevog sustava. Saturn je planet najmanje gustoće i s najvećim prstenom. Obiđe Sunce za 29,5 godina na srednjoj udaljenosti 1,426 · 109 km. Tijelo mu je znatno spljošteno (ekvatorski promjer 120 536 km, polarni promjer 108 728 km), tako da je najspljošteniji od planeta. Masa mu je 95 puta veća od Zemljine. Jedini je planet kojega je gustoća manja od gustoće vode (690 kg/m3).

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica. To je prvi planet koji je bio otkriven teleskopom (William Herschel, 1781.), iako ga se može vidjeti i golim okom. Oko Sunca obiđe za 84,32 godine. Ekvatorskoga je promjera 51 118 km, oko 4 puta većeg od Zemljina, masa mu je 14,5 puta veća od Zemljine, obrne se oko osi za 17 sati 14 minuta, a gušći je od vode 1,27 puta. Zbog brze vrtnje splošten je. Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze. Zbog toga mu se redoslijed godišnjih doba bitno razlikuje od redoslijeda ostalih planeta: četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, kada se izmjena dana i noći zbiva jedino u području ekvatora, sa Suncem nisko pri obzoru. Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, i tako dalje. Iako ekvator nije stalno osunčan, temperatura na Uranu najviša je u ekvatorskom području. U atmosferi, s najnižom temperaturom od –224 °C, pušu vrlo brzi vjetrovi u smjeru vrtnje i lebde oblaci metana. Zbog metana atmosfera ima modrikast odbljesak. Unutrašnjost Urana sadrži stjenovitu jezgru usporedivu sa Zemljom, oko koje se nalazi prostrani ledeni omotač koji se sastoji od vode i amonijaka (vodeno-amonijačni ocean), te najviše pridonosi ukupnoj planetnoj masi. Uran ima prostrano magnetsko polje kojemu je os prema osi vrtnje nagnuta za 60°, te za 1/3 polumjera udaljena od planetnoga središta; ima ionosferu i radijacijske pojasove. Uz 27 prirodnih satelita prati ga sustav od 13 tankih, odvojenih prstenova. Pet najvećih satelita jesu: Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija i Oberon.

Neptun osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava. Nazvan po rimskom bogu mora, četvrti je najveći planet po promjeru i treći po masi koja je sedmanaest puta veća od Zemljine. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 AJ. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna. Otkriven 23. rujna 1846., Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti Urana uvjerile su francuskog astronoma Alexisa Bouvarda da mu na orbitu utječe gravitacija nepoznatog planeta. Neptun je u konačnici uočio Johann Galle unutar stupnja od lokacije koju je predividio Urbain Le Verrier. Uskoro je otkriven i njegov najveći prirodni satelit, Triton, dok je preostalih dvanaest otkrivano pomoću teleskopa sve do 20. stoljeća. Neptun je posjetila samo jedna svemirska letjelica, Voyager 2, koji je pokraj planeta preletio 25. kolovoza 1989.